Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Medicina
Trajanje studija
Studij medicine traje šest godina, što je jednako trajanju studija u zemljama Europske zajednice i gotovo svih drugih europskih zemalja.
Ustrojstvo studija i nastave
Obrazovanje obuhvaća obvezatne općeobrazovne i stručne predmete (tzv. temeljne medicinske, pretkliničke, kliničke i javnozdravstvene predmete). Uz obvezatne predmete na studiju se upisuje i određeni broj izbornih predmeta. Nastava se obavlja u obliku predavanja, putem vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim odjelima te u domovima zdravlja.
U općeobrazovnim predmetima student se upoznaje s fizikalnim, kemijskim i biološkim osnovama života, a u temeljnim medicinskim predmetima s građom i funkcijom čovjekova tijela. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi bolesti, njihovi uzroci, te vrste i način djelovanja lijekova. U kliničkim predmetima proučavaju se bolesti, načini njihovog prepoznavanja, sprečavanje i liječenje te rehabilitacija posljedičnih oštećenja. U javnozdravstvenim predmetima proučava se utjecaj okolišnih i društvenih čimbenika na zdravlje te djelovanje liječnika u suzbijanju i liječenju bolesti u okviru čovjekove prirodne životne sredine. Na studiju se student upoznaje i s osnovama znanstvenih istraživanja, statistike i medicinske informatike.
Na kraju studija polaže se diplomski ispit u kojem se provjerava sposobnost studenta da prepozna bolesti i usmjeri bolesnika na najpravilnije liječenje i rehabilitaciju.
Zvanje
Studenti se školuju za zvanje liječnika opće medicine, odnosno za liječnika osposobljenog za poslove primarne zdravstvene zaštite. Nakon završena studija student stječe zvanje doktora medicine.
Nakon diplome
Nakon završetka jednogodišnjeg liječničkog staža i položenog stručnog ispita, liječnik dobiva dopusnicu za samostalan rad kao liječnik opće prakse. Tako može nastaviti raditi tijekom čitavog radnog vijeka, uz obvezu povremenog pohađanja stručnih tečajeva, u kojima se upoznaje s najnovijim stručnim dostignućima. Brojni liječnici nakon položenog stručnog ispita ili nakon nekoliko godina rada u primarnoj zaštiti odabiru neku od kliničkih, pretkliničkih ili javnozdravstvenih specijalizacija, npr. specijalizaciju interne medicine, kirurgije, pedijatrije, psihijatrije, ginekologije i porodništva, mikrobiologije, patologije i sl. Nakon višegodišnjeg rada na klinikama Medicinskog fakulteta specijalistu iz određene grane pruža se mogućnost izbora supspecijalizacije, npr. iz bolesti srca, intenzivne medicine, plastične kirurgije itd.
Manji broj liječnika opredjeljuje se za profesionalni znanstveni rad iz područja temeljnih medicinskih znanosti, gdje se bave istraživanjima iz područja fiziologije, histologije i embriologije, farmakologije, anatomije, biokemije, molekularne medicine, genetike, imunologije i dr. Ti liječnici obvezatno upisuju znanstveni poslijediplomski studij, nakon obrane disertacije mnogi od njih postaju nastavnici Medicinskog fakulteta na zavodima temeljnih medicinskih znanosti, a dio njih se trajno zapošljava u specijaliziranim znanstvenim ustanovama.
